El guatemalteco compartió el relato de los complicados momentos que ha tenido que enfrentar. Foto La Hora/José Martínez


Ruma Grecia Ortíz
gortiz@lahora.com.gt

K’a wakami ri nimayab’il chi ri COVID-19 e rukamisan el 1 mil 350 winaqi’, ka’i’ chi re re’ ja ri ri’ Jóse Ramiro Martínez chuqa’ Amalia Amparo, jun te’ej chuqa’ ri ral ri xekäm pa jun ka’i’, oxi’ q’ij toq xikik’en apo ri nimayab’il y wakami yenatäx ruma ri k’ach’alal ri’ïl k’in janila ojowanem.

José Martínez, xuq’alajirisaj chi re La Hora, chi ri rutata’ nb’erq’ejela’ wi ri rati’t ronojel q’ij ruma rija’ 90 chik rujuna’ y ruma rija’ jun wi to’aq’omanel, jantape wi k’o chunaqaj rija’ richin nuto’ k’in ri raq’om chuqa’ chi ruchajixïk pa rochoch.

Po, toq xtikir ri to’ikem ruma ri nimayab’il chi ri COVID-19 ri rachalal ri’ïl xuk’utuj chi re chi nkuje’ pa rochoch ri rati’t, ruma ri k’ayewal etzelal nak’ül toq yatel el.

“Rija’ kan pa rox ik’ xuchöp nk’oje’ kan ri k’in rija’ xa xe napon pa wochoch ri ruk’isb’äl q’ij chi re ri wuqq’ij, xapon pa qachoch ruk’isb’äl b’ey pa 22 k’a 25 chi ri ruk’aj ik’ xkoje’ pa wachoch y xtzoloj pa 25 xulan q’ij”, xunataj.

José chuqa’ xub’ij chi jun chi ke ri xuk’ulwachij y kan janila nunataj, ja ri chupam ri rajilab’al q’ij ri’ ri rutata’ xuto’ chunukïk jujun taq wachnäq richin nsamaj qa pa rochoch y xub’ij chi re chi nrelesaj jun ruwachb’äl richin nuk’uje kan chi nuk’uxlaj y ja ri’ nub’ij chi xa achi’el ta majun rutzijoxkil.

RUTATA’ JUN WI ACHIN JANTAPE WI KI’ RUK’U’X

Rutata’ jun wi achin jantape wi ki’ ruk’u’x, nutzijoj ri tzolinel k’utunïk, po pa 6 chi ri ruwaq ik’ toq xroyoj el richin nb’erk’ama’ pa rochoch ri rati’t xub’ij chi re chi majun kan ta ki’ ruk’u’x y chi nb’e chub’anïk ri q’alajirisab’äl retal COVID-19, po kan, rija’ xuk’uwan richin xub’än ri q’alajirisab’ál retal ri tzuq’unen ri toq’ij 7 chi ri ruwaq ik’ y kan ja ri’ ruk’isb’äl b’ey xutz’ët chi k’äs, po xkäm pa 15 chi ri ruwaq ik’ pa IGSS chi ri saqaset 9.

K’a ri’ pa 25 chi ri ruwaq ik xkäm ri rati’t, po toq ri rutata’ xok apo pa aq’omab’äy jay rija’ xuchöp xuküt ch’ab’ach’akul chi ri yab’il y xuk’uwäx pa aq’omab’äl jay.

“Nutata’ jun achin jantape wi’ ki’ ruk’u’x, k’o wi 67 rujuna’, janila wi nurayij nub’än etzanem rija’ janila wi ütz nuna’ nb’e chi rij let’et’, majun b’ey xyawäj ta chi qa wäch, rija’ majun wi kab’yab’il ta chi re, nixta q’aych’ak nixta chuqa’ yab’il qinaq’il, majun, yalan wi ki’ ruk’u’x”, xub’ij.

Jun chi re achike chuq’uma’ yalan k’ayewal xkoje’, ruma toq xuk’uwäx k’in ri aq’omanel k’o yan jun ka’i’ oxi’ q’ij ri runa’on pe ch’ab’ach’akul.

YALAN RUK’AYEWAL, PO XKIL KUQUB’AB’AL PA KIKUQUB’ANEM K’U’X

Ruk’uwaxïk ri k’ayewal nub’ij chi janila rupoqonal, po rije’ nk’isik’ij rub’i’ ri Ajaw ruma ri kilon kuqub’ab’al pa kikuqub’anem k’u’x, ruma ri, ri’ ch’ab’alil majun nkiyak’än.

“Kan ja toq xuchöp yab’il ja re’ janila xojruto’ k’a ri q’ij wakami, achi’el wakami xqatz’ët rutojïk jun ruch’ab’alil ruma xel jun rïk’ y xqatz’ët apo pa taluwäch ruma wakami xa xe ke ri’ tikirel nb’än”, xub’ij José.

Ri tzolinel k’utuniïk nub’ij chi ri jujun winäq nuk’oysaj jalajöj rub’eyal q’axomal k’ayewal, pa rochoch jun chi ke ri k’an janila q’axomal k’o pa ranima’ ja ri’ ruxib’al chuqa’ rija’, “janila woq’en”.

José nunataj jun chi re ri ruk’isb’äl tzijonem k’in ru rutata’ y nub’ij chi xub’ij chi re chi k’an janila nunimirsaj ri ruma ri xuq’i’ chi ri ruk’ajol jun nub’än na’osamaj achi’el talutz’ib’anel pa taluwäch.

“Xub’ij chuwe’ chi toq yirutzu’ apo pa taluwäch k’an janila nikikot y jantape nub’ij chi ke konojel ri winaqi’ chi rïn in ruk’ajol. Chupam ri ramaj ri rïn xinb’ij chi re wi k’o jun b’ey majun xinnimaj rutzij xkirukoch ta… xub’ij chuwe chi majun achike ruma nk’utuj k’uyb’äl numak ruma jalalöj qana’oj röj k’ajol… ja re k’an xiruyakan k’in janila utziläj k’ojlem to majun chik xich’on rik’in”, xujikib’a

Stape’ ri ch’ab’alil e ruto’on janila, ri q’axom jantape k’o kik’in ri rach’alal ri’ïl ri rukamïk ri kitata’ jantape nkinataj, ruma ronojel nunataj rija’, kan nkib’ij chi kan pa kochoch nq’alajin ri xnakul chi paka’y y wakami toq nutz’ët nunataj ronojel ri taq ramaj xkik’owisaj.

XKITZ’ËT RUMUQIK PA KIYON K’A NÄJ APO CHI RE RI WACHAB’ÄJ AKUCHI’ XMÜQ WI

Toq xapon chuk’amik ri rutata’ kaminäq, José nub’ij chi xa xe oxi’ winaqi’ ri ketaman wi ruchäch xekoje’ rik’in y xa xe rije’ xkikuqub’a’ ruk’ux , po man xa xe ta rije’ xkajo’ xkib’än, ke re xb’anatäj ruma man tikirel ta ruma ri k’ayewal yojilitäj wakami´majun nuya’ q’ij.

Ri jalajöj wuj xajowataj ri q’ij ri’, nub’ij chi xkib’än ri samajela kayin kajk’ojlib’äl ri nkisamajij jun ütz b’eyal, ke ri chuqa’, nutzijoj chi toq nya’ox pe xa xe nya’ox ri ch’akulaj pa jun jamt’im y nuk’utux chi ke chi majun nkijäq, po ri rute’ rija’ majun xunimaj xujäq chi xutz’ët y xretamaj chi kan ja rija’.

“K’o wi ruwachab’äj b’anun pa muqub’äl chi San Lucas Sacatepéquez y rija’ chi ri’ wi nrojo’ nimüq, xq’ix ri ruk’uwaxïl y richin ri muqunïk xojyi’ex kan, nab’ey xb’ix chi qe’ chi nya’ox q’ij chi yojok apo xa xe oj oxi, röj xqak’utuj chi qonojel yojok apo ruma xa xe oj wo’o’ po xqak’uy qamak y xqak’utuj chi ntok apo ri nuch’utite’ y xya’ox q’ij po jun nunajnimal xukuje’ kan majun xok ta apo pa muq’ub’äl” , xub’ij.

Pa ri muqub’äl, José nub’ij chi xya’ox apo pa jun lajuj kojolil etok’al akuchi’ xmüq kan y k’a näj xkitz’ët apo konojel, “ja ri’ xb’an pa ronojel ri muqunïk, ja ri’ ronojel, majun achike jun niyo’on jun q’etenïk chawe’ majun achike nb’in chawe’ rïn k’o awik’in, xqamuq pa 16 chi ri ruwaq ik’ y pa ruka’n el q’ij kiq’ij wi ri tataj”.

El guatemalteco compartió el relato de los complicados momentos que ha tenido que enfrentar. Foto La Hora/José Martínez

RI RUTATA’ CHUQA’ RI RATI’T JANTAPE WI JANAN E K’O

Ri rute’ nub’ij chi, stape’ yalan q’axon, janila kuqub’ab’al rilon pa ri ch’ab’alil y ja re’ ruto’on chi ntel chuwäch re k’ayewal re’
Ri tzolinel k’utunïk, nuq’alajirisaj chi ri xb’anatäj majun kinojin pa kik’aslem, ruma ri rutata’ jantape wi ki’ ruk’u’x y xa xkän ruma ri nimayab’il y toq xb’ix chi re chi ja ri’ chi re’ xuch’ob’ chi xtitikir xtuk’oysaj ri yab’il po majun xtikir.

Ri rutata’ chuqa’ ri rati’t, nub’ij chi kan yalan ütz kik’uwaj ki’ ruma jantape nkito’ ki’ y jantape nkik’utuj achike xtiik’ulwachitäj toq jun chi ke rije’ majun chik chuqa’ achike xtub’än kan ri xtijoje’ kan, po pa re jun b’anen re’ kan achi’exa ta xa mujun xretamaj rukamïk ri ral.

K’a wakami, José nub’ij chi majun ketaman achike rub’eyal xkik’en apo ri nimayab’il ri xe’uk’uwan ri rutata’ chuqa’ ri rati’t pa jun ka’i’ oxi’ q’ij.

FEDERACIÓN GUATEMALTECA DE ESCUELAS RADIOFÓNICAS – FGER-
VARIANTE DEL IDIOMA: IDIOMA MAYA KAQCHIKEL, COMALAPA, CHIMALTENANGO

Artículo anteriorSe comprueba que el coronavirus puede contagiarse por el aire hasta 5 metros
Artículo siguienteRi a chep kutzijoj ri utat´ je le ratit’ xe kamik’ chech’ ri qa’xayabil