Toq xtalüx rutzijol ri Kape Tía Lita, e k’ïy winaqi’k xkik’utuj rutzijol richin nkilöq ri k’ayinelil re po xk’ïx xa man xo’on ta, po chupam ri ik’ epetenäq tikirel nawil kik’in.

Ri ki rayb’enïk achk’anïk richin ri ach’alal ri’ïl Sil Pineda kan xkulwachitäj, ruma k’in ri kikotemal chuqa’ samaj xkinojij el  “kape Tía Lita” pa ruq’a’  ri tinamït, Santa Rosa de Lima chi la’ pa tinamital richin ri Santa Rosa.  K’in ri jun k’ayij re’ rije’ man xa xe ta nkajo’ ye’el chuwäch ri k’ayewal, chuqa’ nkajowaj nkik’uwaj rujub’ulïk ri kape richin ri perulew pa janila k’ïy taq  ch’atal kirchin ri Aj iximulew chuqa’ ¿achike ruma manäq?  Pa juk’atinamital.

E janaila k’ïy mil winaqi’, yesamaj nkitik ri kape pa taq ruq’a’ tinamït richin Santa Rosa de Lima chuqa’ kan b’ama’ ri konojel ri ach’alal ri’ïl etaman kiwäch chi nkib’än ri samaj re’; k’o b’ey re samaj re’ kan jun sipanïk nkib’än ri qati’t qamama’ ri k’o chi kan ütz nib’än ronojel q’ij.

Kan pa ruwachwuj, Arminda Sil xutzijoj achike rub’eyal xtz’ukutäj  pe ri rurayb’enïk achk’anïk  ri ach’alal ri’ïl, achi’el ri kape xukuwaj ramaj richin xkase’, xwüx chuqa’ xb’än.

Ri na’oj chin re emprendimiento re’ xtz’ukutäj pe k’oyan kan jun juna’, ruma rutata’ ri Arminda, Ma Jorge Alberto Sil Urias. Rutiko’n chuqa’ nuchajij k’in janila ajowab’äl ri kape k’in ri ruto’onïk ri rixjayil  chuqa’ rute’ ri Arminda, Ri ya Angela del Rosario Pineda Samayoa.

“Chuwäch rija’ kan ruk’aslem, toq roj kik’in ri nuxib’äl k’a oj ak’wala’ ok rija’ nuyawi’ janila k’ïy ramaj pa jeb’ël tiko’n  richin ri kape, xojk’iy el xojto’on, niqaya’ wi q’ayïs chuxe’ ri kape, nqawüx wi chuqa’ nqaqun wi’ ri qak’oltiko’n. Ri junab’ir kan xqach’ob’ xqanojij jun rub’i’ chuqa’ retal  ri qak’ayij, richin ke ri’ juley chik winaqi’ nkiqum ri nusipaj ri loq’oläj ruwach’ulew ri nuya’ ri Ajaw chi qe. Xub’ijkan.

Rachib’äl jun chi ke ri k’utb’äl richin Kape Tía Lita

KE RE XALÄX KAPE TÍA LITA

Po ¿achike ruma ri b’i’aj  Kape Tía Lita?  Arminda xub’ij chi taq xuk’utuj chi re ri rutata’ achike b’i’aj nrajo’ richin retal, rija’ xib’ij chi re re’, ruma ja re jun rub’ankil nuya ruq’ij rejqalem ri rute’,  ruma jantape  ruyo’on rito’onïk chi re, kan ja taq xutïk ri nab’ey jub’i’ kape chuqa’ k’a nuyana to’onïk k’in ronojel ri najowatäj richin ruwachixïk jun k’oltiko’m.

Pa rach’alal ri’ïl, xutzijoj chi ri rute’ ataman ruwäch achi’el Tía Lita ruma kan ja rub’i’ ri xya’ox qa  chi re ri Kape.

Nïm ch’ob’oj xb’an  chuqa’ pa q’ijul apo,  ri xtzolin ri k’utunïk xub’ij chi kan e jun chik etal ri tz’ib’atel rub’i’, xkib’än ronojel ri nik’utuj  ri taqonem tzij. “Pa saqil tzij oj kape richin Tía Lita chuqa’ kan jun kikotem chi qe roj nqajäch ri qak’ayinelil ri b’anun ruma Naomi Sil Pineda, Dina Pineda, Edward Latorre, Mirna Lucía Sil Pineda”.

Achib’äl: E k’ïy winaqi’ epeyon richin nkitz’ët rub’ankil re k’ayinelil re’.

JANTAPE XKIRAYB’EJ XE’ACHIK’AN

Pa ri k’utunïk richin La Hora, Arminda xub’ij chi ri rute’ rutata’  kan xkikot ri kanima’ chuwäch ri jalajöj taq tzoli tzij ri xkik’ül pa ruya’l kematz’ib’ ruma ri ki emprendimiento.

“B’ama’ konojel ri winaqi’ ri nqatïk kape nkik’ayij chike ri winaqi’ ri  kan majun nkitoj ruma rije’ nkitoj achi’el rije’ nkajowaj chuqa’ k’o b’ey ri rajil nkiya’ xa man ütz ta, to ruma ri xqanojij chi k’o chi nqab’än jun jaloj ri k’an xkoje’ pa qanima’” Xub’ij.

Nub’ij ri k’utunïk, toq xtalüx rutzijol ri Kape Tía Lita, e k’ïy winaqi’k xkik’utuj rutzijol richin nkilöq ri k’ayinelil re po xk’ïx xa man xo’on ta, po chupam ri  ik’ epetenäq tikirel nawil kik’in.  richin  niwetamaj tikirel yixok chupam ri ruwachwuj ri Arminda Sil Pineda

KAYEW TAQ RAMAJ

Arminda xub’ij chi, xtzijon k’in jun rachb’il, rija’ kan xujikib’a’ chi ri rukape man achi’el ta juley chik chuqa’ ke re xtz’ukutäj ronojel.

Po, xa junan xtikir el k’in ri nimayab’il richin Covid-19  stape pa rutikirb’äl xa kan xa xupo’ ri kik’u’x, po jantape xe’achik’an.

ACHIB’IL CHUQA WINAQI’ RI KETAMAN KIWÄCH XKIYA’ TO’ONÏK CHI KE

Rik’in kito’onïk ri kachb’il xkinojij ri etal richin ri taq pisaj, juley chik xkiya’ to’onïk k’in ri tz’ajib’anem kan ja chi ri’ xya’ox  kan  ri rub’i’ ri kape, “roj man qetaman achike je samaj xkepe chiqawäch apo, po xa man k’o chi nqab’än juley chi nuk’ik samaj”.

Arminda nuna’ chi ri xkinojij kan yalan k’atzinel chi ke ri nkitïk kape, ruma kin ri b’anb’al re’ tikirel nkiq’i’ ri kirayb’enïk chuqa’ ye’el chuwäch ri k’ayewal pa kik’aslem, “Ja’, rïn ninnojij chi yalan ta ütz  chi ri winaqi’ yejelun ta pe”.

“Matyox chi re ri ach’alal ri’ïl Esperanza Betzabé Álvarez Muñoz chi la Nueva Santa Rosa ri kiyi’on ri kina’oj chuqa’ kito’onïk chiqe xojtikir  xqaya’ ri nab’ey xak”, xub’ij.

Ri xenojin ri Kape Tía Lita man nkitanab’ata qa ri kirayb’enïk achk’anïk chuqa’ nkoyb’ej chi ri kik’ayinelil netamex ta ruwäch pa ronojel ri amaq’.

FEDERACIÓN GUATEMALTECA DE ESCUELAS RADIOFÓNICAS – FGER-

VARIANTE DEL IDIOMA: Idioma Maya Kaqchikel, Comalapa, Chimaltenango

Artículo anteriorCafé Tía Lita, jun wachik’  tzij xajtajik xk’ulmatajik
Artículo siguientePNC sigue ubicando haitianos en GT; reportan 54 “rescatados” en un furgón